Kako čitati sonar/ fish finder (PRO/PRO+ 2)

Dužina ribljih lukova

Najčešća pogreška koju ribolovci čine je ta da misle da dugačak luk predstavlja veliku ribu. To nije tako. Na vašem ekranu, o dužini kao predstavniku vremenskog intervala. Npr. Zamislite da držite vaš sonar nepomično u vodi ( niste u vožnji ili troling modu ). Ispod vas je riba koja također miruje. Što ćete vidjeti na ekranu? Vidjet ćete jednu kontinuiranu liniju. To ne znači da ispod vas leži plavetni kit. To jednostavno znači da ispod vas leži riba koja miruje, pa je vrlo lako moguće da je ona mala.

Sada zamislite sljedeći scenario – vaš je sonar i dalje u stacionarnom položaju, no kroz vašu zraku plivaju dvije ribe – velika i mala. Velika riba pliva brzo a mala pliva sporo. Pitanje glasi – koja će riba ostaviti duži trag na ekranu? Odgovor je – mala. To je zbog toga što će bez obzira na svoju veličinu, objekt koji sporije putuje ostaviti duži trag na ekranu.

Pogledajte sliku ( screenshot ) – to je jato malih riba . Vidite kako su pojedini lukovi veliki. To je zato jer sonar miruje ili se pokreće vrlo sporo, ili zato jer jato ribica pliva sporo. Bilo kako bilo, ovo je dobar primjer da dugačak luk ne mora značiti i veliku ribu. 

Širina ribljeg luka

Znači, duljina nije dobar pokazatelj veličine ribe. Puno je bolje promotriti širinu ribljeg luka. Sjetite se toga kada tumačite lukove:
razmišljajte okomito , ne vodoravno.
Lako je luk možda kratak ali je širok, onda to znači da se odbija od veće ribe. Opet pogledajte sliku i zaključite koja je riba najveća?

Odgovor je – riba na dnu desno. Svi su lukovi otprilike iste dužine (i prilično su kratki). No, debljina luka nam govori da je to najveća riba. Nije to nikakva džinovska riba, ali je sasvim pristojne veličine.

Polovični i puni riblji lukovi

Jedna od glavnih smjernica kod tumačenja veličina ribe je ta da riblji luk ne mora nužno biti pun. Polovični lukovi poput onih prikazanih na slici, također prikazuju prisutnost ribe. U uputstvima o tome kako točno sonar funkcionira, naći ćete detaljno objašnjenje zašto je luk ponekad potpun a ponekad je polovičan. Kratak odgovor je taj da ćete imati puni luk ako riba cijelim putem prolazi kroz zraku a polovičan ako zraku zahvaća samo djelomično.
No važno je zapamtiti da i polovičan luk može značiti veliku ribu – kvaliteta luka nije indikator veličine ribe.
Znači, pazite na sve vrste lukova i imajte na umu da je jedino debljina mjerilo veličine ribe.

Pronalaženje sitne ribe ( kedera )

Kederi će se na ekranu prikazivati kao crte, crtice ili čak točkice, pa će ponekad nalikovati na podvodno rastlinje. No, postoje tri ključne razlike:

1. Kederi će obično biti negdje u sredini, u suspend modu, ne na dnu;
2. Bit će prikazani drugom bojom ( žutom a ne zelenom ).
3. Većinom će formirati oblik kugle, češće nego liniju.

Slika nam pokazuje obje situacije – kedera pojedinačno kao i jato ( kuglu ) kedera. Primijećujete razliku u boji u odnosu na zelenu boju vegetacije na dnu.

Primjećivanje kapitalne ribe na ekranu

Sažmimo ono što smo zaključili na osnovu dvije glavne smjernice:
1. Razmišljajte okomito a ne vodoravno – širina ribljeg luka je najvažniji trag u otkrivanju veličine ribe.
2. Lukovi mogu biti potpuni i polovični ( djelomični ). Djelomičan luk ne mora značiti manju ribu – opet, širina luka je glavni pokazatelj.

Vaš vam sonar neće otkriti koja je to riba, no primjenjujući zaključke o veličini i dubini, i uspoređujući ih s vrstama koje žive u toj vodi, moći ćete s priličnom sigurnošću utvrditi riblju vrstu. Pa, kad ugledate luk kao na slici , imate šanse uloviti veliku!

Vegetacija i korov

Možda ćete željeti locirati područje vegetacije i korova (ljetno stanište bassa) ili ćete željeti izbjeći takve zone (kod feeder ribolova i sl).

I tu će vam pomoći boje. Korov i vegetacija će biti izraćena vertikalnim, ponekad točkastim linijama, suprotno kladama koje su horizontalno prikazane.

Ovo je primjer dubljeg dijela s izraćenom vegetacijom.

Depresije

Točke

Točke su više gradirane od klasičnih ponora ( udubina ), ali ih je jednako lako uočiti. Sporim kretanjem skenirajte zonu kako bi odredili koliko je strm nagib. Da bi dobili realniju sliku, skenirajte uskom zrakom i pobrinite se da uočite sve uzvisine i hupsere na dnu.